EKONOMIJA IM CVETA, PUNI SU KAO BROD, ALI PROBLEMI SE GOMILAJU: U subotu pada velika odluka!
Dodajte Kurir u vaš Google izborIslanđani će u subotu glasati o tome da li žele da nastave pristupne pregovore s Evropskom unijom, usred sve veće globalne neizvesnosti. Očekuje se da će rezultat referenduma biti veoma tesan.
Birači se, međutim, još ne izjašnjavaju direktno o tome da li Islandželi da postane član Evropske unije. Pitanje na referendumu glasi: "Da li Island treba da nastavi pristupne pregovore s Evropskom unijom?"
Drugim rečima, glasa se o tome da li vlada treba da pregovara o mogućim uslovima članstva, uključujući i veoma osetljivo pitanje prava na ribolov.
- Ovo je prilika, ovo nije konačna odluka - izjavila je islandska premijerka Kristrun Frostadotir.
Ona je objasnila da bi nastavak pregovora omogućio Islandu da dobije konkretnu ponudu sporazuma i odgovore na pitanja koja građani imaju o eventualnom članstvu.
Pitanje suvereniteta ili ulazak u "veću porodicu"
Referendum praktično otvara pitanje da li zemlja sa oko 400.000 stanovnika želi da zadrži punu samostalnost ili da se priključi Evropskoj uniji.
Ako pobedi opcija "da", nakon eventualnog dogovora s Briselom bio bi održan još jedan referendum o samom sporazumu o pristupanju. Verovatno bi bila potrebna i promena islandskog ustava, kao i ratifikacija sporazuma s državama članicama EU.
Island je zahtev za članstvo podneo 2009. godine, nakon što je finansijska kriza 2008. izazvala kolaps njegovih banaka i privrede. Pregovori su počeli 2010, ali su suspendovani 2013. godine, kada je na vlast došla evroskeptična vlada.
U međuvremenu se svet dramatično promenio. Iako islandska ekonomija ponovo cveta, valuta zemlje je nestabilna, domaćinstva se suočavaju s rastućom inflacijom i visokim kamatnim stopama. Centralna banka je ove godine čak tri puta podizala kamatne stope, koje su dostigle osam odsto, zbog čega evro postaje privlačna opcija za zadužena domaćinstva.
Rat u Evropi i Trampove pretnje promenili su raspravu
Povratak rata u Evropu nakon ruske invazije na Ukrajinu dodatno je uzdrmao dosadašnje bezbednosne doktrine.
Islanđane su zabrinule i pretnje američkog predsednika Donalda Trampa da će preuzeti susedni Grenland. Njihova ostrvska država strateški je smeštena u području južno od Arktika, nema sopstvenu vojsku i za odbranu zavisi od NATO-a i bilateralnog sporazuma sa Sjedinjenim Državama iz 1951. godine.
Profesor Univerziteta Bifrost Eirikur Bergman ocenio je da geopolitička previranja nisu osnovni razlog za održavanje referenduma, ali da su očigledno uticala na raspravu.
- Posebno je agresivan odnos prema Grenlandu izazvao veliku zabrinutost na Islandu. Mnogi ljudi su zastali i ponovo razmotrili gde Island pripada - rekao je on.
Predizborne ankete pokazuju da su Islanđani duboko podeljeni kada je reč o članstvu u EU.
Dok jedni smatraju da nema razloga da menjaju postojeće stanje jer zemlji dobro ide, drugi upozoravaju da postaje sve opasnije za malu državu da ostane van Unije.
- Mislim da je sigurnije biti deo veće porodice - rekao je jedan od zagovornika nastavka pregovora.
Ribarstvo - najveća prepreka na putu ka EU
U zemlji u kojoj proizvodi ribarstva čine oko 40 odsto izvoza, pitanje kontrole nad ribolovom neizbežno će biti jedno od ključnih u pregovorima s Briselom.
Pola veka nakon poslednjeg "bakalarskog rata" s Velikom Britanijom, mnogi Islanđani i dalje ne žele da prepuste ni najmanji deo svog teško izborenog ekskluzivnog ekonomskog pojasa Evropskoj uniji.
Čak je i ministarka spoljnih poslova Torgjerdur Katrin Gunarsdotir, koja je veliki pristalica EU, poručila da Rejkjaviku budućim pregovorima mora da insistira na zadržavanju "suverene kontrole nad celokupnim ribarstvom".
Takav zahtev bilo bi teško uskladiti sa sadašnjom Zajedničkom ribolovnom politikom Evropske unije.
Brisel se nije direktno mešao uoči referenduma, ali je poslao pozitivne signale, čak i kada je reč o osetljivom pitanju ribarstva. Za EU bi pridobijanje bogate i stabilne zemlje, koja je već uglavnom integrisana u zajedničko tržište kroz članstvo u Evropskom ekonomskom prostoru, predstavljalo važan uspeh politike proširenja i jačanje njenog prisustva u strateški značajnoj arktičkoj regiji.
(Kurir.rs/Jutarnji.hr/Preneo: V.M.)